Psihijatrijska bolnica Vrapče: Povijesna zgrada s dušom
Da nije bilo potresa 1880. godine Zagreb bi danas izgledao bitno drugačije
U sklopu festivala Open House Zagreb, koji se u Zagrebu održavao u listopadu, imala sam priliku zaviriti u Kliniku za psihijatriju Vrapče. Zgrada koja je ujedno i spomenik kulture uvijek me intrigirala pa mi je ovaj festival došao kao naručen.
Inače, građani su tijekom Open Housea Zagreb mogli obići 35 atraktivnih arhitektonskih djela koja do sada nisu imali tako često priliku bolje upoznati. To je ujedno i ideja festivala. Zagreb je time postao dio mreže festivala Open House Worldwide koji okuplja 54 svjetska grada. Ove su godine, uz glavni grad Hrvatske, u mrežu primljeni i Kopenhagen, Querétaro te Zaragoza.
Klinika za psihijatriju Vrapče
Klinika je izgrađena 1879. godine, a projektirao ju je njemački arhitekt Kuno Waidmann. Za ideju da se gradi specijalistička psihijatrijska bolnica bio je zaslužan ban Ivan Mažuranić. Tako u ulaznoj veži stoji ploča s natpisom: “Za banovanja Ivana Mažuranića bude ovaj hram čovječnosti po zaključku Hrvatskog sabora podignut godine 1978. i 79.”
Teren bolnice u Vrapču tada je bio u vlasništvu zagrebačkog Kaptola. Bila je to izolirana pozicija, ali dobro povezana s centrom grada.
Bolnica se temelji na ideji neobaroknog dvorca koji ima glavnu zgradu i popratne paviljone u zelenilu parka, istaknula je Katarina Horvat-Levaj, ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti, koja je vodila obilazak glavne zgrade koju krase veliki prozori, originalno sačuvani iz dobra gradnje.
Podsjetila je kako je Waidmann bio pozvan u Zagreb na samom početku svoje karijere, a prije toga je projektirao bolnicu u Klagenfurtu. Kako je grad ubrzo nakon izgradnje, 1880. godine, zadesio veliki potres, Waidmann je zbog toga ostao u Zagrebu još 30 godina. “Da nije bilo potresa središte Zagreba danas bi bez Waidmannovih građevina izgledalo bitno drugačije”, istaknula je.
Waidmann je tijekom svog boravka realizirao više od pedeset objekata (nekoliko zgrada u Gajevoj ulici, palaču Dverce, današnju zgradu Leksikografskog zavoda, ekonomsku školu u Medulićevoj ulici, zgradu PMF-a…).
Interesantno je da je gradio i izvan Zagreba pa su prema njegovim projektima izgrađene i bolnice u Zadru (Arbanasi), Šibeniku i Dubrovniku.
Tijekom vremena bolnica Vrapče imala je nekoliko adaptacija i dogradnji, no u nekim dijelovima bolnice, poput ureda ravnatelja, sačuvan je autentičan namještaj koji je i danas u funkciji.
Muzej bolnice Vrapče
U sklopu obilaska posjetitelji su mogli pogledati i Muzej bolnice Vrapče koji se također nalazi u kompleksu. Taj je obilazak vodio psihijatar Aleksandar Savić. Naglasio je kako je bolnica uvijek bila organizirana poput malog grada pa je imala sve što je potrebno za svakodnevan život. Interesantno je da su npr. i danas u bolnici zaposlene tri frizerke.
U muzeju se može vidjeti stara medicinska dokumentacija pisana rukom poput raznih povijesti bolesti, dijagnoza, terapija… Izložen je i krevet ograđen mrežom u kakve su nekada smještali teški slučajevi. Tu je i soba za izolaciju, starinska ljekarna te stari medicinski aparati… Izloženi su i likovni radovi bolesnika koje su izrađivani tijekom radnih terapija.